Znamenitosti

ŽUPNA CRKVA GOSPE KARMELSKE – TURANJ

Današnja župna crkva sagrađena je 1737. god, a Gospi Karmelskoj je posvećena 1739. god. Sagrađena je na temeljima manje crkve iz 15. st. koja je prvobitno bila posvećena Maloj Gospi, a nakon bitke na Lepantu Gospi Ružarici. Za Kandijskog rata ova je crkva porušena do temelja, a na njenim ostacima sagrađena je današnja župna crkva. Na vanjskoj strani apside nalazi se lik Bogorodice s djetetom iz 15. st., a ispod je glagoljski natpis iz 18 st. Iznad natpisa nalazi se gotički reljef Gospe s malim Isusom. Desni, manji oltar je najstariji i na njemu se nalazi glagoljski natpis sa križem i god. 1428. Ovaj natpis govori o gradnji prve crkve. U 20.-tom st.. oltar je djelomično obnovljen i posvećen Srcu Isusovom. Nasuprot ovog oltara nalazi se oltar Gospe Karmelske.

CRKVA SV. ANDRIJE

Srednjovjekovna crkvica posvećena sv. Andriji nalazi se na otoku Babcu, nasuprot mjestu Turanj. Arhitektonski elementi prisutni u crkvici ukazuju na stil zakašnjele romanike iz 13. ili 14. st. Od pročelja do začelja crkva je duga oko 8.5 metara, a široka je 4.5 metara. Građena je od neuslojenog priklesanog kamena položenog u vapneni mort. Crkva je smještena neposredno uz obalni pojas stoga joj je sjeverni zid ojačan kao zaštita od potkopavanja. Pročelje krasi portal, iznad kojeg je grb obitelji Soppe, a pod crkve je prekriven kamenim pločama. Crkva je obnovljena početkom 90-ih godina prošlog stoljeća.

CRKVA SV. MIHOVILA

Crkva je dobila ime po dvojici Isusovih apostola Filipa i Jakova. Njihovo je ime nosila prvotna crkva koja je stradala od Mlečana u 12 st. Na njenom mjestu Rogovski opat Petar Zadranin podigao je novu crkvu 70-ih godina 14 st i posvetio je apostolima Filipu i Jakovu i Blaženoj djevici Mariji. Crkva je razorena u 16. st za vrijeme turskih upada na ove prostore.
U unutrašnjosti crkve je vidljiv latinski natpis na kamenoj ploči u svetištu koji navodi da je opat Petar Zadranin obnovio crkve u Rogovu i u Sv. Filip i Jakovu 1347.god. Kasnije se crkva naziva crkva Sv. Mihovila Arkanđela, a današnja crkva je sagrađena 1707. godine nakon prestanka turske opasnosti.
U unutrašnjosti crkve pri ulazu nalazi se glagoljski natpis don Nikole Kužinovića koji je, nakon turske opasnosti obnovio crkvu.
Novi oltar koji je zamijenio barokni postavljen je 1892. Sastoji se od četiri kolone izrađene od mramora na kojoj je oltarna pala. Slika je rad Silvije grofice Borelli, a prikazuje Djevicu s Djetetom u naručju, sv. Mihovila i apostole sv. Filip i Jakova.
U crkvi se nalaze i bočni oltari: sv. Ante s kipom, sv. Josipa s kipom dar Seke Pelicarić iz 1937 te oltar Gospe Lurdske s kipom sa kraja 19 st. Na zidovima su uljane slike na platnu Gospe od Ružarija i sv. Nikole Tavelića.

CRKVA SV. PETRA

Crkva sv. Petra nalazi se uz samu glavnu prometnicu koja vodi od Zadra prema Biogradu. Naselje Sv. Petar se spominje početkom 17 st. sa istoimenom crkvicom podređenom župi Turanj. Crkva je u svom tlocrtu izduženi pravokutnik sa dvostrešnim krovištem prekrivenim kupom kanalicom. Nakon stradanja mjesta i crkve građevina je obnavljana u dva navrata, 1670. i 1681. godine. Tada je na bočnim fasadama dobila otvore u obliku polumjeseca i maleni zvonik na preslicu nad zabatom pročelja. Nad ulaznim pročeljem je ugrađena reljefno ukrašena ploča. Uokolo crkve sv. Petra tragovi su starog groblja.

CRKVA SV. ROKO

Rogovo je veliki zemljišni posjed koji je hrvatski kralj Petar Krešimir IV poklonio Benediktinskom samostanu Sv. Ivana u Biogradu. U samom Rogovu podignuta je u 11. st. crkva za bogoslužje redovnika i njihovih kmetova. Nakon rušenja Biograda 1126. godine benediktinci su preselili svoju opatiju na Ćokovac, a u to vrijeme je vjerojatno bila porušena crkva na Rogovu. Ona je kasnije i obnovljena za Opata Petra Zadranina u 14 st, da bi ponovno bila porušena i napuštena za vrijeme turskih upada.
Gotičko drveno rezbareno raspelo s Kristovim likom u prirodnoj veličini nalazilo se u crkvici sv. Roka u Rogovu. Raspelo ima romanička obilježja pa se datira još prije obnove samostana u 14. st. Original raspela nalazi se u novoj crkvi sv.Filip i Jakova u Sv.Filip i Jakovu, dok je replika izložena u crkvi sv.Roka.

CRKVA UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE

Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije smještena je na mjesnom groblju, tik do mora. Pretpostavlja se da je ta nekad župna crkva podignuta nad ostacima velikog rimskog imanja i luke (ostaci luke dobro su očuvani i jasno vidljivi za velike oseke), a u povijesnim ispravama se nazivala sveta Marija ili crkva Bezgrešnog Začeća, u nekim spisima i „Stella maris“.
Radi se o jednobrodnoj građevini s istaknutom polukružnom apsidom na istoku, duga je 11, a široka 6 m. Crkva je od srednjeg vijeka doživjela više popravaka i pregradnji, što se uočava u korpusu građevine, a najstariji ostaci zidova crkve se datiraju u IX-X st.